U jeku prijepora u vezi s kurikularnom reformom hrvatsko je školstvo dobilo zvučnu pljusku. Na međunarodnom kvizu koji se već 19. godinu zaredom proteklog vikenda održao u maloj područnoj školi u koprivničkome prigradskom naselju Bakovčica, osmaši iz koprivničke Osnovne škole "Braća Radić" kao jedini domaći sudionici osvojili su posljednje mjesto. Šamar je tim zvučniji što je kviz iz – hrvatske povijesti.

Iako je upravo hrvatska povijest predmet izučavanja tijekom cijeloga osmog razreda, naše đake pobijedili su učenici iz Crne Gore, Slovenije te Bosne i Hercegovine, koji hrvatsku povijest uopće ne uče u školi, nego su se samo pripremali za kviz mjesec i pol. – Mogu reći da me čak i raduje takav poredak. Da su pobijedili naši, netko bi mogao reći da sam namjestio kviz – rekao je Radovan Knežević, agilni učitelj koji je učinio da se za jednu od najmanjih hrvatskih škola, ove godine sa samo deset učenika, zna u pola Europe.

Posjetili ih veleposlanici

U 19 godina, naime, u kvizu je sudjelovalo više od 100 škola od Norveške do Makedonije. Kao kuriozitet zvuči činjenica da su malu školu u Bakovčici zbog kviza dosad posjetili gotovo svi veleposlanici akreditirani u Hrvatskoj. Škole se same javljaju za natjecanje i u ovome trenutku na red ih čeka 20-ak stranih i desetak hrvatskih.

Pitanja za kviz sastavlja koprivnička učiteljica povijesti na temelju gradiva iz udžbenika za osmi razred. Mjesec i pol prije kviza Knežević svim školama pošalje 500 pitanja, na koja učenici sami moraju naći odgovore. Potom se selektira 15 pitanja za samo natjecanje. Ove se godine, primjerice, od natjecatelja očekivalo da znaju za kojeg je kralja Hrvatska imala najveći opseg, tko je 1848. godine ukinuo kmetstvo ili koje je naše najpoznatije nalazište iz brončanoga doba.

Doček pobjedničke ekipe

Najbolje znanje pokazali su učenici iz hrvatske škole u Tivtu, drugi su bili osmaši iz Čapljine, pa učenici iz Ptuja, potom iz Nikšića, dok su Koprivničanci bili peti. Tko zna je li Crnogorcima pomoglo to što u njih osnovna škola traje devet godina, upravo koliko se predlaže hrvatskom kurikularnom reformom, čija je sudbina trenutačno neizvjesna. Dok Hrvati žaluju, u Tivtu se, kaže Knežević, i sam porijeklom Crnogorac, sprema doček pobjedničke ekipe. – Bit će sigurno fešta. Hrvata je ondje malo, samo oko 6500, i znam da su svi jako ponosni što je pobijedila njihova ekipa – kaže utemeljitelj kviza. Već se zna da će se nagodinu natjecati učenici iz jedne švicarske škole te hrvatske škole iz Gradišća. Tko će biti domaći predstavnik, još nije odlučeno. Kviz koji je u početku nosio ime Hrvatska, moja domovina, a od ulaska u EU zove se Europa, moja domovina, Knežević je pokrenuo kako bi "izdrilao" svoje đake. Već druge godine postao je gradskim natjecanjem, a od pete i međunarodnim.

– U početku nisam ni sanjao u što će se pretvoriti. Moram vam priznati da me najviše veseli što sam uspio đake iz drugih zemalja "natjerati" da uče hrvatsku povijest. Povijest je moćno oružje, ne znam zašto ga i drugi ne koriste – drži Knežević.