Knjiga povjesničara književnosti i teatrologa Slobodana Prosperova Novaka "Sv. Jeronim Dalmatinac" predstavljena je u četvrtak u Muzeju Mimara, a kako je tom prigodom rečeno, sv. Jeronim bio je jedan od najvećih protagonista kršćanske uljudbe te ga svrstavaju među 100 najvažnijih ljudi u povijesti čovječanstva.

Knjigu su predstavili splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, vojni ordinarij i dugogodišnji rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu biskup Jure Bogdan, novinar Damir Šarac i autor Slobodan Prosperov Novak.
Župan Boban, koji je potaknuo izdavanje knjige, podsjetio je na značenje svetoga Jeronima Dalmatinca u cijelom svijetu. Svetoga Jeronima svrstavaju među 100 najvažnijih ljudi u povijesti čovječanstva, podsjetio je, dodavši kako je dan njegove smrti postao Dan Splitsko-dalmatinske županije.
Hrvatska ima sreću da prvih šest mjeseci iduće godine predsjeda Europskom unijom, što je razdoblje kada će cijela Europa slaviti sv. Jeronima Dalmatinca pa je župan Boban najavio da će na najvišoj nacionalnoj razini potaknuti dostojno obilježavanje dana sv. Jeronima.
Autor Slobodan Prosperov Novak istaknuo je kako u našem obrazovnom sustavu sveti Jeronim praktično ne postoji te dodao kako je Jeronim u svoje doba tražio istinu kad je drugi nisu mogli vidjeti.
Smatra kako je posve svjedeno u kojem je on mjestu rođen, a glede njegova svojatanja, smatra kako je posve prirodno da jednoga velikana sebi želi prisvojiti svako mjesto.
Hrvatska je njegova domovina i mi trebamo sve učiniti da se taj velikan oživi, rekao je Prosperov Novak dodavši kako na taj način oživljavamo znanja o sebi.
Podsjetio je kako je sv. Jeronim dio hrvatske povijesti i nebeski zaštitnik hrvatskog jezika, a hrvatski jezik i pismo Hrvatima su u vremenima kada nismo imali državu - bili sve.
Vojni biskup Jure Bogdan napomenuo je  kako je hrvatski Svetojeronimski zavod nastao zbog potreba hrvatske zajednice u Rimu koja se skrbila za svoje prognane sunarodnjake koji su bježali pred osmanskom invazijom još u 15. stoljeću.
Zavod je učvrstio papa Siksto V., koji je prije izbora za papu bio naslovni biskup Svetojeronimskoga zavoda, napomenuo je dodavši kako je i papa Siksto V. vjerojatno podrijetlom iz jedne hrvatske obitelji koja je iz Boke kotorske pristigla na Apeninski poluotok.

K.G Kitarović: Sveti Jeronim jedan od najvećih protagonista kršćanske uljudbe

Na predstavljanju je bila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je istaknula kako je sveti Jeronim bio jedan od najvećih protagonista kršćanske uljudbe.
Latinskim jezikom sveti Jerinom je praktično počeo integraciju europskoga kontinenta, napomenula je dodavši kako u renesansi i baroku gotovo nema poznatijeg umjetnika koji ga nisu oslikali.
Podsjetila je i na Meštrovićevu skulpturu sv. Jeronima ispred hrvatskoga veleposlanstva u Washingtonu, a zbog njezina lošeg stanja, pozvala je odgovorne da pronađu način za njezinu restauraciju.
Smatra kako se Hrvatska treba u svijetu predstaviti kao domovina svetoga Jerinima.
Sveti Jeronim rođen je u Stridonu oko 347., a preminuo u Betlehemu 420. Kršćanski je svetac, autor prijevoda Biblije na latinski jezik. Bio je vrlo darovit, iznimno inteligentan, ali i teške naravi, izvanredno osjetljiv i strastvena karaktera.
Papa Damaz I., vrlo je cijenio Jeronima, pa ga je uzeo  za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju latinskoga prijevoda Evanđelja, tzv. Itale. No Jeronim je napravio veći dio novoga latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu Vulgatu. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu Crkve svoje veliko znanje, izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost.
Poslije smrti pape Damaza, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u Betlehem, gdje je osnovao muški samostan, kojeg je sam vodio. Tada je prevodio svete knjiga s hebrejskoga izvornika te o pojedinim knjigama pisao komentare koji su i danas veoma vrijedni zbog mnoštva povijesnih i arheoloških podataka. Jeronimovi povijesni spisi, osobito "De viris illustribus" (O slavnim muževima), također su puni dragocijenih podataka. Sačuvano je i 157 Jeronimovih pisama.
Po sv. Jeronimu nazvan je Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu.
Neki istraživači u djelu franačkog biskupa Hrabana Maura (780.-856.) "De inventione linguarum" iščitavaju da je Sveti Jeronim u 4. stoljeću sačuvao i svojim autoritetom proširio glagoljicu, što je nekima opet argument za tvrdnju o neprekinutom kontinuitetu života Hrvata na svom povijesnom prostoru, odnosno istovjetnosti ilirskog (delmatskog) i hrvatskog naroda, jezika i pisma.
Knjigu "Sv. Jeronim Dalmatinac" objavila je Splitsko-dalmatinska županija.