Promocija knjige „Hrvati u Boki kotorskoj – migracije, svadbeni običaji, identiteti“, autora Marijete Rajković Iveta i Matije Dronjića, održana je jučer u Domu kulture „Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi.  

„2008. mi smo aplicirali za ovaj projekat istraživanja običaja Hrvata; sve je krenulo od Gornje Lastve, a onda smo vidjeli da je to ipak mali prostor i malo ljudi, i da bi to trebalo proširiti. Danas je, nadam se da tako mogu reći, prva knjiga ovdje ispred vas i prvi ovakav događaj“, kazao je Zoran Nikolić, otvarajući večer. On je naglasio da KZU  „Napredak“, jedan od izdavača knjige, ove godine slavi 100 godina postojanja.

Milena Černelić govorila je kako je došlo do suradnje sa KZU „Napredak“ i kako je sa suradnicima počela rad na istraživanju običaja i identiteta Hrvata na ovom prostoru. „Nakon organizacijskih priprema istraživača, uslijedilo je etnološko-terensko istraživanje u Boki kotorskoj. Domicilno stanovništvo naselja na poluotoku Vrmcu, odnosno vi, pripadate hrvatskoj etničkoj skupini i iseljavanje iz ovih sela s viših nadmorskih visina započela su degradizacijom i industralizacijom Crne Gore u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Danas su neki od lokaliteta depopulirani. Iznimku predstavlja Gornja Lastva, u kojoj život održava upravo Napredak; vi koji ste osnovali ovo ste spriječili da odumire selo i održavate međusobne veze i kontinuitet življenja u ovom prostoru“, kazala je Černelić.

„Autori u fokusu rada imaju kulturne, simbolične i društvene granice zajednice na lokalnom, regionalnoj, konfesionalnoj i etničkoj razini. Rezultati istraživanja u ovoj knjizi pridonose novim spoznajama o etnokulturnim procesima među hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori od kraja 19. stoljeća do današnjih dana, a vama, samoj lokalnoj zajednici Hrvata ovdje, predstavlja značajnu potvrdu vlastite samobitnosti identiteta. U njoj se inovativnim pristupom razmatra problematika identiteta hrvatskog stanovništva Boke kotorske interdisciplinarno i sa etnološkog, kulturno-antropološkog, povijesnog i demografskog motrišta. Istraživanjima se nastojalo utvrditi koliko je život u različitim državnim uređenjima, tijekom više od jednog stoljeća, utjecao na subjektivne i objektivne konstrukcije vašega identiteta te kakav utjecaj su imale promjene državnih granica nakon  što su osamostaljenjem Republike Hrvatske Hrvati u Crnoj Gori postali hrvatska dijaspora, odnosno manjinska zajednica Hrvata“, istakla je Černalić.

Marijeta Rajković Iveta je govorila o migracijama stanovnika Gornje Lastve te o istraživanju koje je zahtijevalo razgovor sa brojnim i mještanima: „Ova knjiga donosi kazivanja 40 Bokelja s kojima sam razgovarala, čije su obitelji tijekom samo 90 godina živjele u 8 država. U ovoj knjizi možete čitati da su promjene granica, odnosno država, bile pokretači brojnih migracija stanovništva. Te migracije su utjecale na transformaciju kulture i identiteta. Migracije s ovog prostora možemo promatrati u jednom širem kontekstu migracijskih procesa s Mediterana, Jugoistočne Europe, iz bivše Jugoslavije;  znači one nikad nisu bile samo ove, nego je uvijek to bio širi kontekst, bilo da je to politički, gospodarski, društveni ili neki drugi“. Ona kaže da su od kraja 19. do 20. stoljeća uglavnom iseljavali mladi muškarci tražeći dodatne izvore prihoda; između dvaju Svjetskih ratova intenzivirale su migracije iz sela prema gradovima te je većina muškaraca odlazila raditi u Arsenal, dok je najveći val iseljavanja bio 50 – ih  i 60 – ih godina.

Matija Dronjić pričao je o svadbenim običajima u Gornjoj Lastvi istaknuvši da su važni za identitet lokalnog stanovništva, za identitet manjinsko hrvatskog stanovništva.  Dronjić je kazao da su svi sugovornici s kojima je razgovarao naglašavali modernitet ovoga prostora, kako je bilo drugačije od tipičnih ruralnih sredina. Imali su fotografa, mogli su ga priuštiti, bili su otmjeno odjeveni, nije bilo ugovaranja brakova kao u drugim selima i slično.

Na samom kraju nazočnima se obratila Marija Mihaliček, predsjednica Matice hrvatske u Boki kotorskoj: „Živimo u vremenu kada nam to, generacijama stvarano nasljeđe, potpuno uzmiče, a poznavanje, njegovanje, izučavanje duhovnosti i tradicijske kulture je jedan od temelja na kome počiva identitet, i nacionalni i vjerski. Mnogima će se ova knjiga učiniti zakašnjelom, jer je izgubljeno i zaboravljeno mnogo od materijalne kulture, nematerijalne kulture, kulturne baštine, što bi dodatno posvjedočilo samobitnosti Hrvata u Boki kotorskoj. Knjiga nam nudi sjećanja odabranih ispitanika koje naviru često uz napor da se zadovolji znatiželja ispitivača, ali i uz osjećaj zadovoljstva zbog spoznaja da će ono što pamte ostati zabilježeno“.

Nakon predavanja, prikazan je kratak film. Večeri su, između ostalih, nazočili i: Tomislav Pavković ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Podgorici, potpredsjednik Općine Tivat Ilija Janović.

Objavljivanje knjige su omogućili Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Izdavači su KZU „Napredak“ Gornja Lastva i „Srednja Europa“ doo iz Zagreba.