U Podgorici je jučer  u organizaciji Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore  održana jednodnevna edukacija pod nazivom  „Osnaživanje pripadnica/ka nacionalnih manjina, prvenstveno Roma i Romkinja, za bavljenje politikom“.
Pred  15-ak prisutnih predstavnika političkih stranaka, nevladinih organizacija, manjinskih nacionalnih vijeća,  Ureda Zaštitnika ljudskih prava i sloboda  u uvodnoj je  riječi  Leon Gjokaj, generalni direktor  Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu prava manjinskih naroda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, istakao  da Ministarstvo prepoznaje problem diskriminacije prema romskoj nacionalnoj zajednici  te da  u cilju eliminiranja toga problema ulaže izuzetne napore i sprovodi niz aktivnosti. Kako se Romi/kinje ne mogu sami integrirati u crnogorsko društvo,  zadatak je svih u crnogorskom društvu da im na putu integracije pruže podršku i pomoć. Iako je kao najveći problem romske zajednice prepoznata niska razina obrazovanja, treba istaći da se i na tom polju, iz godine u godinu, postižu sve bolji rezultati jer sve više romske djece upisuje i završava ne samo osnovnu školu već i srednje škole, fakultete, a sve ih više pohađa i predškolske ustanove, navodi Gjokaj.
Hatidža Gjoni, potpredsjednica Općine Ulcinj, uputila je prisutne, kroz primjere i iskustva, u  neophodne korake koje je nužno poduzeti  kako  bi se formirala politička stranka. Crnu Goru vidi kao jedinstvenu u regiji jer je veliki broj pripadnika manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica učlanjen u građanske  političke stranke. Istakla je  značaj bavljenja politikom, naročito za manjinske nacionalne zajednice,  čijim je pripadnicima neusporedivo teže biti vidljivim na političkoj sceni. Zato za svaku manjinsku nacionalnu zajednicu, a naročito za romsku, koja se još uvijek nije politički organizirala, upravo manjinske nacionalne stranke  vidi kao način da zakonskim putem realiziraju potrebe svoje zajednice. U tom smislu je istakla značaj „afirmativne akcije“ i izrazila nadu da će se kroz novi zakon postići cenzus za romsku zajednicu koji bi im omogućio političko djelovanje.
S ovim se u potpunosti složila i Branka Vlahović, diplomirana pravnica i trenerica za rodnu ravnopravnost, koja značaj osnivanja romske političke stranke  vidi  ne samo kao način da se Romi i njihovi problemi učine vidljivijim  već i kao način da se dobije značajna kritična masa. Ističe važnost principa „afirmativne akcije“ i određivanje kvote koja bi Romima omogućila ulazak u  crnogorski parlament . U daljnjem je  izlaganju  uputila nazočne, među kojima je bila i predstavnica hrvatske zajednice  Željka Raščanin,  u obaveze i mogućnosti za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti,a   naročito je istakla važnost sudjelovanja i većeg učešća  žena na političkoj sceni Crne Gore.