Prošlo je točno 20 godina otkada je hrvatska zajednica u Crnoj Gori po prvi puta obnovila nakon Drugog svjetskog rata jedno hrvatsko društvo. Jedna grupa Hrvata pokrenula je inicijativu u Donjoj Lastvi u Tivtu, gdje se 24.4.1998. godine održala obnoviteljska Skupština u nazočnosti prof. dr. Franje Topića, predsjednika Središnjice HKD „Napredak“ iz Sarajeva. Uz nazočnost tadašnjeg veleposlanika u Beogradu Zvonimira Markovića bili su prisutni i predstavnici podružnica HKD „Napredak“ iz Pule, Viteza, Travnika, Splita, Dubrovnika. Prvi predsjednik HKD „Napredak“ iz Donje Lastve bio je Silvio Marković.
Možemo reći da se od tada hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori u potpunosti aktivirala u kulturnom smislu, kao i na političkoj sceni Crne Gore.
Više aktivnih hrvatskih društava, osnivanje jedine hrvatske stranke u Crnoj Gori Hrvatske građanske inicijative, obnova Doma kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, kao i osnivanje Dux radija predstavljaju trud i zalaganje svih onih kojima je u interesu očuvanje hrvatske kulturne baštine i identiteta na ovom prostoru.
Jedini hrvatski medij u Crnoj Gori Radio Dux funkcionira u sklopu Hrvatske krovne zajednice "Dux Croatorum", osnovane 2007. godine u Donjoj Lastvi. Hrvatska krovna zajednica "Dux Croatorum" je nastala kao potreba i želja šest nevladinih udruga da zajednički nastupaju pred Crnom Gorom, te da hrvatska nacionalna manjina počne funkcionirati onako kako to i zaslužuje, s obzirom na to da 80 posto Hrvata živi u Boki kotorskoj. Hrvatska krovna zajednica "Dux Croatorum" je prepoznatljiva po brojnim kulturnim događanjima, gdje dokazuje da njeguje jezik, kulturu i povijest Hrvata kao jedne nacionalne manjine u Crnoj Gori. Također je izdavač osam knjiga: "Sidrišta zavičaja" ( prvi dio 2009., a drugi dio 2010.); "Hrvatski sokol u Donjoj Lastvi" ( 2010. god); "Počast narodnim žrtvama ( prijenos kostiju Mata Brničevića 2010.); "Spomenica 600. obljetnice crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi", 2011.; Hrvati Boke kotorske kroz povijest - sjećanja i zaboravi", 2011.; "Prilog povijesti Hrvata Gornje i Donje Lastve", 2013.; "Hrvatsko kulturno društvo Ljudevit Gaj Donja Lastva", 2014.; "Mate - legenda koja živi".
Hrvatska krovna zajednica "Dux Croatorum" organizirala je do sada preko stotinu kulturnih događaja, od književnih večeri, izložbi slika i fotografija, projekcije dokumentiranih filmova do predavanja i glazbenih koncerata. Među njima ističemo večeri posvećene našim velikanima pisane riječi Vjenceslavu Čižeku i Viktoru Vidi. Tiskano je preko 20 knjiga, obnovljen je Dom kulture Josip Marković, nakon 33 godine pošto je bio u devastiranom stanju. Sada je to mjesto od posebnog značaja, jer predstavlja pravo žarište kulture. Organiziran je i skup posvećen don Đuru Perušini, ubijenom lastovskom svećeniku i mučeniku. Svakog ljeta priređuje se Feštu od rogača.
Od 2011. u okviru Hrvatske krovne zajednice "Dux Croatorum" funkcionira i knjižnica "Ljudevit Gaj" koja broji preko pet tisuća naslova. Također, moramo izdvojiti promociju dva dokumentirana filma: Stijepa Mijovića Kočana o Milošu Miloševiću i o Tripu Kokolji, kao i Boža Vodopije -"Kad utihnu jedra". U organizaciji Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, Hrvatske građanske inicijative i Hrvatske krovne zajednice "Dux Croatorum" održana je književna večer Viktora Vide, u povodu stote godišnjice rođenja hrvatskog pjesnika.
Udruga je sudjelovala i u organizaciji promocije dokumentiranog filma o Maksimu Mrvici.
Moramo naglasiti i održanu književnu večer Mladena Lompara u Dubrovniku poslije 23 godine, koja je bila nezaboravna i gdje je samo sudjelovanje "Dux Croatoruma" u organizaciji pokazalo da bez obzira na vjeru i nacionalnost umjetnost ne poznaje granice. Naravno, tu je i promocija knjige profesorice Filozofskog fakulteta u Zadru Vande Babić "Kulturalno pamćenje - ogledi o hrvatskoj kulturi i književnosti Boke", u nakladništvu Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Također, ne smijemo zaboraviti i predstavljanje zbirke pjesama „Versi kamena i mora – poezija suvremenih hrvatskih pjesnika Crne Gore“, koju je izdao Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, kao i mnoge druge vrijedne projekte koji su za nama, kao i one koji će se tek realizirati. Ono što je jako bitno naglasiti je da je prošle godine u srpnju osnovan ogranak Matice hrvatske u Kotoru.
Sve navedeno je dovoljan dokaz koliko je hrvatska zajednica u Crnoj Gori svojim djelovanjem ostavila i ostavlja trag na kulturnom polju koji će ostati neizbrisiv dok god je onih koji predstavljaju čuvare tradicije, jezika i kulture.