Danas katolici slave blagdan Sveta tri kralja, dan u kojem obnavljamo sjećanje na mudrace Melkiora, Gašpara i Baltazara, koji su se poklonili novorođenom Isusu i darovali ga zlatom - priznajući mu kraljevsko dostojanstvo, tamjanom - u slavu božanske mu naravi, i smirnom - jer su vjerovali da je to čovjek koji će umrijeti za ljudske grijehe.
Bogojavljanje ili Sv. tri kralja povijesno je stariji blagdan od Božića, a nastao je na početku 3. stoljeća. Izvorno je nazvan Epiphania, a znači očitovanje Boga, stoga Bogojavljenje. Kršćani Zapada će preuzeti ovaj blagdan u 4. stoljeću.

Osnovno je značenje blagdana - Bog je došao spasiti sve ljude i sve narode, što osobito simboliziraju tri mudraca s Istoka, pa se ovaj blagdan kršćanski prvo nazvao Sveta tri kralja.
Na Tri Kralja završavaju božićni blagdani, a u narodu, pak, obilježavaju kraj zimskog ciklusa i početak proljetnog, pokladnog.
Poslije smrti triju kraljeva njihove relikvije odnesene su u Carigrad, a odande u Milano, odakle su prenesene u Keln. Nad tim je relikvijama, što se cuvaju u prekrasnoj škrinji, podignuta na njemackom tlu najvelicanstvenija katedrala koja je i danas najveci ukras grada Kelna, u kojem se veoma razvilo njihovo štovanje.
Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti danas slave Badnji dan, uoči najradosnijeg krišćanskog praznika Božića.