Inicijativni odbor mještana Krtola i Krašića tražiće sastanak sa gradonačelnikom Tivta Draganom Kankarašem kako bi vidjeli što lokalna uprava samostalno, kroz Zajednicu općina Crne Gore ili u suradnji sa svim primorskim općinama može uraditi na povlačenju „pravnog stava" Vrhovnog suda Crne Gore koji je praktično bez imovine ostavio sve koji imaju zemlju i kuće u zoni morskog dobra. Od Vrhovnog suda traže da taj stav povuče i proglasi nevažećim, a od Vlade da prilikom izrade novog zakona o morskom dobru, granicu te zone odredi saglasno medjunarodnim standardima, a ne ovako „rastegljivo" kako je to radjeno do sada- jednoglasno je zaključeno sinoć na protestnom zboru mještana tivatskh MZ Krtoli i MZ Krašići, te hercegnovske MZ Luštica, održanom u Radovićima.

Dvorana tamošnjeg Doma kulture bila je mala da primi sve zainteresirane gradjane koji su ogorčeni stavom Vrhovnog suda da je sve u pojasu morskog dobra državna svojina, i da bi oni koji vjekovima imaju kuće i imanja na obali, morali da zaključe ugovore sa JP „Morsko dobro" kako bi mogli koristiti sopstvenu imovinu.
Pored Krtoljana, Krašićana i Luštičana, zboru su se pridružili i Grbljani, Tivćani, Barani, Ulcinjani. U zaključcima usvojenim nakon dvoipočasovne, na momente veoma emotivne rasprave, gradjani su zatražili od Skuštine Crne Gore da pokrene izmjene Zakona o državnoj imovini, kao i da se delegacija Eurpske komisije i sva veleposlanstva država čiji su državljani proteklih godina legalno postali vlasnici imovine na obali, obavijeste o namjeri države Crne Gore da im praktično nacionalizuje i bez obeštećenja oduzme svojinu, pozivajući se na „opšte dobro i državnu imovinu".
„Praktično su se ovdje okupili predstavnici svih primoraca od Prevlake do Ulcinja jer smo iznenadjeni i zatečeni člinjenicom da država, na mala vrata, u susret donošenju novog zakona o morskom dobru, preko „pravnog stava" Vrhovnog suda, stvara uvertiru da nam oduzme našu legalnu imovinu koju su naši preci legalno stekli, ne kidajući nikome glave i ne pljačkajući komšije. Naši su se stari za ovo što mi danas imamo, topili po svjetskim morima, kopali po američkim rudnicima i plantažama i sve su svojim znojem i krvlju stekli što nam se sada pokušava oteti. Da je ovo 1945, razumio bih ovakav stav Vrhovnog suda jer se državnim neprijateljima tada po kratkom postupku uzimao život i imovina, ali ne i danas u 21.vijeku kada mi gradjani, valjda nismo državni neprijatelji."- kazao je jedan od inicijatora zbora, Ivan Starčević.
„Za nas u Općini Tivat stav Vrhovnog suda je vrlo iznenadjujući i ne vidimo njegovo utemeljenje. Ustav svima garantuje imovinu, a Zakon o morskom dobru na koji se oni pozivaju, ne tretira svojinske odnose već način upravljanja, korišćenja i zaštite morskog dobra." – kazala je Rita Mitrović iz Direkcije za imovinu Općine Tivat. Ona je upozorila da se zaštitnik imovinskih interesa Crne Gore redovno žali na sva prvostepena riješenja Uprave za nekretnine kojima se pravci vlasnici-gradjani, upisuju na svoju imovinu, a koja je prethodno socijalističkim zakonima proglašena gradskim gradjevinskim zemljištem,pogotovo kada se te parcele nalaze u zoni morskog dobra.
„Sve to onda redovno ide na sud ali nemam informaciju da je neki od tih postupaka do sada okončan u korist gradjana. U svakom slučaju, vi imate punu podršku Općine za vaše aktivnosti na zaštiti vaše imovine."- kazala je Mitrović što su okupljeni pozdravili aplauzom.
Mustafa Canka iz ulcinjske NVO „Mogul" istakao je da mu je drago što se ova inicijativa „pokreće iz Tivta – općine čije je teritorije procentialno najviše – 16,2 posto pokriveno zonom morskog dobra", naglasivši da „Zakon o morskom dobru iz 1992 nije dirao u svojinska prava, ali novi koji je u pripremi i čiji je uvod ovakav „pravni stav" Vrhovnog suda, to sigurno hoće na štetu svih primoraca".
„Ako ovo prodje, „Morsko dobro" će na „svojoj" granici za nas staviti bedem, pa zemlju naših predaka na obali ni vidjeti više moći nećemo. Njihova logika je –pičim, pičićemo i do Žabljaka stićićemo!"- poručio je predsjendik NVO „Jaz- Mrčevo polje" Dragan Buzdovan.
S.L.