Dan državnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja, blagdan je kojim se obilježava povijesna odluka o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih bivših jugoslavenskih republika, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991.
Toj odluci predhodila je referendumska odluka većine građana (92,18 posto) da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, donio je na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Njome se utvrđuje da tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ kao i postupak za međunarodno priznavanje.
Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.
Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. Istekom moratorija, 8. listopada 1991., Hrvatska je raskinula državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država.
POSLANICA PREDSJEDNIKA JOSIPOVIĆA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA DRŽAVNOSTI
U povodu obilježavanja Dana državnosti predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je poslanicu sljedećeg sadržaja:
'' Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske,
Dan koji obilježavamo kao dan naše mlade Domovine, prilika je da se sjetimo njene prošlosti, da se podsjetimo na dobre i loše strane naše sadašnjosti, da planiramo našu budućnost. Ove godine, možda više nego ikada prije, moje su misli, siguran sam i mnogih od vas, okrenute budućnosti. Ovaj Dan državnosti proslavljamo samo nekoliko dana prije ulaska naše zemlje u Europsku uniju. Od nastanka nove hrvatske države, čije očuvanje zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, herojima Domovinskog rata i domoljublju naših građanki i građana, pa do danas, generacijski je cilj naše politike bio ulazak u euro-atlantske integracije. U NATO-u smo već etablirana članica, sutra već i članica EU. Ulazak u EU je veliki događaj za nas, događaj koji određuje budućnost Hrvatske i brojnih generacija naših građanki i građana.
Znam, mnogi se pitaju jesmo li učinili ispravno, jesmo li ulaskom u Europu za svoju zemlju ostvarili dobitak, temelj za daljnji napredak? Ili smo se ulaskom u zajednicu europskih naroda i država olako riješili našeg suvereniteta, prirodnih resursa, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta. Podsjetit ću, od Europe smo već profitirali. Pri tome, manje mislim na nezanemarive predpristupne fondove koje smo koristili. Mislim na činjenicu da je Hrvatska tijekom pregovora, ispunjavajući kriterije za EU, postala bolje društvo. Ojačali smo demokraciju, ljudska prava, afirmirali se na međunarodnoj sceni, pomirili sa susjedima, ojačali smo institucije, otpočeli borbu protiv korupcije. Ali, daleko smo od toga da budemo savršeni. I dalje država ne funkcionira kako bismo htjeli, a teško gospodarsko stanje dovelo je mnoge tvrtke do propasti, mnoge građane do siromaštva. Produbljivanje gospodarske krize može dovesti do ozbiljne društvene i političke krize i tako što moramo izbjeći.
Pravednost koju toliko želimo, za koju je Hrvatska na mnogim područjima puno napravila, na najtanjoj niti visi upravo na ekonomiji, na činjenici da su mnogi naši građani i građanke okovani dužničkom krizom, da nemaju ni minimalne prihode potrebne za pristojan život njih i njihovih obitelji.
Zato, danas nema važnije zadaće za vlast od pokretanja gospodarskih aktivnosti, investicija i otvaranja novih radnih mjesta, nema važnije zadaće od afirmacije društveno odgovornog poslovanja i ostvarenja načela socijalne države.
I upravo zato, zbog prilike koju pruža članstvo u EU značajnim financijskim sredstvima koja će nam biti na raspolaganju, zbog očekivanog interesa novih investitora, zbog velikog tržišta koje nam se otvara, zbog mogućnosti razvoja kojeg su do sada osjetile sve nove članice - na EU gledam kao na poticaj, važan instrument svladavanja krize. Točno je, i EU je u krizi. Ali, odlučujući zajedno s drugim zemljama EU, s državama koje svoje suverenosti udružuju radi zajedničkih interesa, krizu možemo lakše i uspješnije svladati. A EU je puno više od samog tržišta. Europa je projekt mira i sigurnosti, projekt suradnje u kulturi, znanosti, obrazovanju i demokraciji. U tom okružju, Hrvatska, bez obzira na krizu, ima priliku kakvu do sada nije imala, priliku kakvu možda u dogledno vrijeme možda više neće imati.
A priliku valja znati iskoristiti. To je moguće samo visoko organiziranim, upornim i napornim radom. Mnoge su države EU danas znatno bliže idealu socijalne države i pravednog društva, nego mi. Ne znam nijedan razlog zbog kojega i mi, poput drugih naroda i država ne bismo iskoristili priliku i dostigli razinu razvijenosti Europe.
Europa je prilika i za osnaženje naše samosvijesti, kulture i tradicije. Postavši europejci, ne prestajemo biti Hrvati ili pripadnici neke od naših nacionalnih manjina. Naše prebogate kulture i tradicije imat će se priliku afirmirati kao vrijedan dio globalne europske kulture. Višestruki identiteti, oni nacionalni, ali i zajednički, europski, temelj su europskog zajedništva.
Poštovani građani, poštovane građanke,
Gospodarska kriza i Europa nisu jedini izazovi koji nas čekaju. Jačanje demokracije, ljudskih i manjinskih prava, pluralizam ideja, vrijednosti i očekivanja, oštra konkurencija političkih ideja, karakteristika su dinamičnih i uspješnih društava. Visoki civilizacijski standardi pretpostavljaju sposobnost društva da kroz demokratsku raspravu razgovara o svim, pa i o najosjetljivijim svjetonazorskim pitanjima. Oni znače i sposobnost da se za ta pitanja nađu odgovori koji nikoga ne vrijeđaju, još manje diskriminiraju. Ti standardi znače sposobnost da, unatoč svjetonazorskih, političkih i drugih razlika, očuvamo društvenu koheziju i stabilnost. Kultura demokracije, poštivanja Ustava, zakona i institucija, ali i onih visokih etičkih standarda koji polaze od razumijevanja i ljubavi za svakog čovjeka, ideal su za koji bih želio da ga ostvarimo u našoj Hrvatskoj.
Poštovane građanke, poštovani građani, Čestitam Vam Dan državnosti Republike Hrvatske sa željom da naša Domovina bude uspješna i sretna država u uspješnoj i sretnoj Europi!''