Diskusija o režimu prolaska putničkih brodova oko peraških otoka organizirana u srijedu u Muzeju grada Perasta okupila je brojne pomorske kapetane, predstavnike pomorske i turističke struke, znanstvenike, univerzitetske profesore, predstavnike Kotorske biskupije i zainteresirane građane. Skupu se nisu odazvalali predstavnici Lučke kapetanije Kotor i Ministarstva saobraćaja i pomorstva zbog zauzetosti.
Lučka kapetanija Kotor je lani nakon nesreće „Coste Concordie" u Italiji zabranila dio višestoljetne tradicije da brodovi prilikom prolaska ispred Perasta, naprave krug oko otoka Gospe od Škrpjela, drevnog svetišta bokeških pomoraca, i uz međusobno pozdravljanje broda i peraških crkava zvucima brodske sirene i crkvenih zvona.

„Stari običaj pomoraca je da pozdrave otok Gospe od Škrpjela, zavjetni otok pomoraca, a još stariji da na svoj put krenu s ovog otoka. Danas putnički brodovi više ne prolaze oko otoka nakon Obaviještenja Lučke kapetanije Kotor od 1. lipnja 2012.god. Je li to opravdano, je li to potrebno te jesu li brojni turisti uskraćeni za jedan doživljaj koji je jedinstven i koji će pamtiti za cijeli život, ovdje smo da dobijemo odgovore kako i kada brodovi mogu prolaziti tim dijelom morskog puta"- kazala je u ime organizatora skupa Predsjednica Društva prijatelja grada Perasta prof. dr. Marija Radulović.
Skup u Muzeju grada Perasta – palača „Bujović" okupio je velik broj pomorskih kapetana i pilota koji su izrazili nezadovoljstvo aktualnom odlukom. Piloti koji kruzere provode kroz Boku kotorsku su podsjetili na skup koji su organizirali prije tri mjeseca kada su nadležno ministarstvo upozorili na neopravdanost i neodrživost takve odluke.

 Prof. dr. Marija Radulović
"Na zavjetnom otoku pomoraca u crkvi Gospe od Škrpjela najveći je broj zavjetnih pločica. Zna se da je poznati publicista i novinar Joža Horvat kada je krenuo svojim brodom "Besa" na put oko svijeta krenuo iz Boke kotorske i to sa otoka Gospe od Škrpjela."

„Ministarstvo pomorstva hitno treba preispitati validnost obavještenja o režimu plovidbe oko otoka Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela, odnosno treba propisati uvjete i način obilaska otoka od strane brodova na kružnim putovanjima zaključak je s ovog skupa koji je dostavljen Ministarstvu pomorstva i veza.
Pomorski kapetan i jedan od najstarijih pilota Veljko Zvicer je kazao da Obavještenje Lučke kapetanije za njega ne važi i da će on uvijek provoditi brodove između otoka i Perasta. „Donijeta je odluka i da se brodovi ne približavaju na manje od 200 metara od obale. Po toj logici nijedan brod ne bi mogao ući u Zeleniku, a kamo li još proći i kroz Verige", kazao je Zvicer, dodavši da po toj logici ni jedan brod više ne bi došao u Kotor. Osnovni problem su nepostojeći plovni putevi kroz Boku jer država i nadležno Ministrastvo pomorstva i veza nije utvrdilo plovne puteve pa se tako plovi po slobodnoj procjeni, netko sredinom zaliva netko uz obalu.
„Prekinut je zvuk sirena s brodova i zvona sa zvonika Gospe od Škrpjela, hrama koji čuva darove pomoraca u znak zahvalnosti što je ona njima sačuvala život. Običaj koji vremenski malo traje, ali se dugo doživljava i prenosi kao nešto originalno nedoživljeno i koji treba doživjeti. Bolji marketing od ovoga ne postoji" kazao je turizmolog prof. dr Milenko Pasinović.
„Ovoj temi treba izuzetno ozbiljno prići, naći rješenje da se tradicija nastavi, ali nikako na uštrb sigurnosti. Povećanje pomorskog saobraćaja u Boki, ali i rizik od ugrožavanja statike dva otoka. Dok je na snazi odluka, ona se mora poštovati" kazao je direktor Lučke uprave Crne Gore Mladen Lučić.
Kapetan prof. Mario Pilastro je ukazao na problematiku prolazaka brodova kroz Zaljev, posebno u sezoni kada su tu i brojna druga plovila, ali i kupači "nisam za zabranu, ali jesam za uvođenje reda „Zato bi trebalo oformiti stručni tim koji bi ispitao koji su to brodovi, tonaža i dužina koja ugrožava sigurnist otoka".
„U Miamiju smo 2012. dobili i specijalno priznanje kao rastuća destinacija. Procjenjuje se da će u svijetu 2015. godine kruzing brodovi prevesti 22,5 miliona putnika, a taj bi broj u narednih deset godina trebalo da naraste na 10 miliona godišnje. Riječ je o impozantnim ciframa, pa i kada je riječ o Luci Kotor gdje se broj brodova u posljednjih 10 godina uvećao četiri puta, pa ih je u rekordnoj 2012. bilo 343, što je impozantno zalažem se za donošenje akta od strane nadležnog Ministarstva saobraćaja i pomorstva koji bi regulisao i pomenuti obilazak oko otoka jer to je dio tradicije i turističke ponude", kazao je predsjednik Upravnog odbora AD "Luka Kotor" Nikola Konjević
Novinar i publicist Siniša Luković istakao je da se do danas ne zna što je zapravo razlog zbog kojeg je Lučka kapetanija uvela zabranu. „Netko kaže zbog ugrožavanja sigurnosti na plovnim putevima. Meni je Ministar pomorstva u mikrofon proteklog mjeseca u Tivtu izjavio da je to zbog ugrožavanja statike otoka, marete ili krmenoga vala, virova od propelera. Ja sam mišljenja da je nešto sasvim drugo. Nakog nasukavanja „Coste Concordie" u Italiji ništa se nije promjenilo u pomorskom pravu u svijetu. Samo je naša Lučka kapetanija donijela zabranu iz nerazumljivih razloga i ukinula stoljetnu tradiciju. U pitanju je skretanje pažnje javnosti od strane državne administracije jer je veoma nepovoljan izvještaj Europske agencije za pomorsku sigurnost –EMSA, koja je u vrijeme tragedije broda Costa Concordie kontrolirala način stjecanja ovlašćenja u pomorstvu " - kazao je Luković.
Prof. Jovo Tauzović je mišljenja da Boku treba sačuvati, ali ne i sakrivati.
Pilot kapetan Rajko Čavor i pored zabrane, napravio okret oko Gospe od Škrpjela, kako bi jednoj poznatoj njemačkoj televiziji omogućio da snimi jednosatnu emisiju o Boki.
„Svjesno sam napravio prekršaj kako bi ove divne predjele Crne Gore i Gospu od Škrpjela, koja mi je puno pomogla, mogli vidjeti u Njemačkoj", rekao je Čavor.
Vasilije Kusovac direktor Luke Kotor, ukazao je na konvencije, kao opće propise, koje govore o dozvoljenoj udaljenosti plovidbe brodova od obale, ali i na izuzeća koja donose države. „Boka treba izuzeće i tako cijeli svijet čini. Ako nema izuzeće brod ne može proći Verige", konkretan je Kusovac. Institucija EPS-a u Lisabonu, koja se bavi sigurnošću plovidbe traži da dostavimo izuzeća. „Ona se moraju elaborirati i poslati EPS-i. Ako EPS-a da odobrenje onda tim rutama mogu da plove brodove i da tako koristimo sve pogodnosti modernog svijeta. O ovom problemu struka je najvažnija i samo je pitanje želi li se nešto riješti i postoje li dobre namjere, ušto nijesam baš siguran", kazo je Kusovac.
Dr Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora smatra da je odluka o zabrani plovidbe oko otoka donešena bez konkretnih činjenica, kao i da je sramota da nadležno Ministarstvo nema definirani plovni put i još mnogo toga drugog kada je pomorstvo u pitanju.
"Iz ugla biologije mora najveći problemi sidrenje, zamućenje mora i broj brodova koji može da uđe u Zaljev. Konkretnih istraživanja o utjecaju brodova na spomenuti segment, kako navodi trenutno nema. Mislim da nismo ništa naučili ni iz odluke, ni od Concordije, jahtu koja je gorjela u Herceg Novom samo smo gledali. Ne daj bože da se nešto desi s kruzerima jer se kod nas ništa nije uradilo na sigurnosti kazala je Mačić.
U tijeku diskusije brod Mein Schiff 2 napusto je akvatorij kotorskog Zaljeva mimo tradicije sirenom je pozdravio drevni Perast i Gospu od Škrpjela poštujuću propise, uskrativši turistima jedinstvenu atrakciju tog tipa na Mediteranu koju su putnici i posade velikih putničkih brodova mogli doživjeti samo u Boki.
Organizatori rasprave su bili Društvo prijatelja grada Perasta, Muzej grada Perasta, i Mjesna zajednica Perast.