Posljednjih mjesec dana potresi uznemiravaju pučanstvo u okolini Budve i u Boki kotorskoj, zbog čega smo u današnjoj emisiji Tragom Hrvata Boke i događaja razgovarali sa savjetnikom u sektoru za seizmologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju, inženjerom Marinom Čavelišem. Ovaj mjesec navršit će se točno 34 godine od najsnažnijeg registriranog potresa u Crnoj Gori (15. travnja 1979. godine). Uzme li se u obzir seizmičnost Crne Gore, posebno njezinog priobalnog područja, tema potresa je veoma aktualna. Čaveliš nas je upoznao s time kako izgleda posao seizmologa i kakva je opremljenost Zavoda za seizmologiju u Podgorici.

U najvećem broju slučajeva potresi sami po sebi nisu opasni za ljudske živote, nego opasnost predstavljaju neadekvatno sagrađeni objekti. Na temelju znanstvene analize i praćenja seizmičke aktivnosti stručnjaci u Seizmološkom zavodu određuju maksimalno ubrzanje tla koje mogu proizvesti mogući potresi s epicentrima u Crnoj Gori i okružju. Kada građevinari znaju ubrzanje koje nastaje uslijed sila koje generiraju mogući potresi, mogu projektirati objekte koji će izdržati te potrese.
Vjerojatnost da se u sljedećih 475 godina u primorskom dijelu Crne Gore dogodi potres kakav je bio 1979. godine je 70 posto, otkrio nam je gospodin Čaveliš kojega smo pitali i kako se ponašati kad se potres dogodi.
Tema o kojoj je također bilo riječi u ovoj emisiji Tragom Hrvata Boke i događaja jesu i razlike između ljestvica za mjerenje potresa: Merkalijeve i Richterove. U razgovoru smo se dotaknuli i istaknutog hrvatskog djelatnika na području meteorologije i seizmologije, Andrije Mohorovičića.
Audio: Tragom Hrvata Boke i događaja 4. travnja 2013.